HR - Ljudski Resursi - Srbija

Brojne žalbe budućih penzionerki

Među 9.000 službenika koji će do kraja godine u okviru racionalizacije napustiti javni sektor, više od polovine su oni koji odlaze u penziju. Među njima je najviše žena, koje sa 60 i po godina stiču uslov za penziju. Međutim, sindikatima i poverenici za ravnopravnost upućen je veliki broj žalbi budućih penzionerki koje smatraju da je Zakon o maksimalnom broju zaposlenih diskriminatorski, jer ih tera u penziju.

Kada je menjan penzijski zakon, najveća bitka vođena je oko toga da žene ne odlaze kasno u penziju. Zato se starosna granica pomera postupno. Sada je to 60 i po godina, što je službenicama prerano, dok zaposlene kod privatnika penziju jedva čekaju.

Dok neke radnice preduzeća "Feman" u Jagodini smatraju da je šezdeset i po godina previše za ženu, druge ističu da to zavisi od osobe do osobe.

Buduće penzionerke iz javnog sektora, manje su raspoložene za razgovor, očekuju da sindikati štite njihova prava. Za početak postavljaju pitanje – koji zakon reguliše penzionisanje.

"Mi imamo tri zakona – Zakon o radu, Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju kao krovni zakon, i zakon o određivanju broja zaposlenih u javnom sektoru. Sva tri kao da su međusobno posvađani", ističe Slađanka Milošević iz Sindikata pravosuđa.

Penzijski zakon predviđa da ove godine žena stiče uslov za penzionisanje sa 60 i po godina, na osnovu toga u okviru racionalizacije predviđeno je penzionisanje onih koji ispunjavaju taj uslov. Međutim, Zakon o radu pominje 65. godinu kao onu u kojoj po sili zakona prestaje radni odnos.

"Osnovni standard za definisanje tih uslova je upravo Zakon o penziono-invalidskom osiguranju, a Zakon o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru ga razrađuje i definiše ponašanje poslodavca odnosno države kada je u pitanju javni sektor", objašnjava Vladimir Marinković iz Radne grupe za Kodeks radnog zakonodavstva i dodaje da Zakon o radu ne predstavlja nikakvu prepreku.

Između ostalog i zbog nesklada među zakonima, Ministarstvo rada je osnovalo radnu grupu koja treba da uredi Kodeks radnog zakonodavstva. Smatraju da je zakonski okvir za racionalizaciju javnog sektora dobar.

"Kada ljudi budu odlazili u penziju, to neće biti radna mesta na koja je potrebno dovesti nekog drugog, dakle neće biti izvor novog zapošljavanja, nego isključivo predmet racionalizacije. Znači radna mesta koja mogu biti popunjena sa nekih novih pozicija", ističe Marinković.

Racionalizacija ne znači i da će svako ko ispuni uslov za penzionisanje otići, jer član 20 zakona koji to reguliše daje mogućnost da poslodovac i zaposleni, ako za njegovim radom ima potrebe, potpišu ugovor o produžetku radnog odnosa.